Medvjeđim putovima preko Bjelolasice medvjedići su krenuli preko Radigojne u smjeru Jasenka, sela u podnožju skijališta na Bjelolasici…
Prema obećanju svoje majke, medvjedići stižu u OGULIN, stari hrvatski i frankopanski grad i grad bajki… U daljini su ugledali i planinu, i to ne bilo kakvu planinu, već Klek, gdje prema legendi, žive vještice s Kleka i kraljević Marko. Znatiželjni, slušali su priče svoje majke Gore…
A puno ljepše i zanimljivije priče doživljavala je u Ogulinu velika hrvatska spisateljica Ivana Brlić Mažuranić, zato se Ogulin zove još i grad bajki. Priče iz davnine, Potjeh, Domaći, Stribor i Hlapić samo su neki od likova koje je zamislila te opisala njihove dogodovštine. Ivanina kuća bajke u Ogulinu, mjesto je gdje se slavi djelo Ivane Brlić Mažuranić, razvijaju ljubav i znanja prema bajkama, čitanju, znanju i stvaranju.
Medvjedići će obići i spomenik kralju Tomislavu, ali i Đulin ili Dobrin ponor koji krije zanimljivu priču…
Na “Ogulinskom moru”, jezeru Sabljaci, koje je bogato životinjskim svijetom, upoznaju novog prijatelja, labuda Felixa.
Uz Marmontov most u Oštarijama i priču o Napoleonu, a uveselit će ih i kratko kupanje! Idući cilj je JOSIPDOL i nekad važni srednjovjekovni grad Modruš i neosvojiva utvrda Tržan.
Marmontov most nije jedini koji će izazvati pažnju medvjedića…
U općini TOUNJ vidjet će znameniti Tounjski most. To je dvokatni kameni most izgrađen na mjestu gdje Jozefinska cesta prelazi preko kanjona rijeke Tounjčice. Predstavlja jednu od najpoznatijih znamenitosti te je simbol Tounja.
Još jedna prirodna ljepota je Primišljanska Mrežnica i njezin kanjon u kojem su nastali mnogi sedreni slapovi, medvjedići posjećuju Krnićeve slapove.
Stižu i u Rastoke, prigradsko naselje grada Slunja, gdje se rastače rijeka Slunjčica. Preko sedrenih stijena ulijeva se u Koranu. U svojem toku kroz Rastoke stvara mnogo malih jezera, brzaka i slapova. Simbioza je to fantastičnih tvorevina prirode i ljudskih tehničkih dostignuća starih više stoljeća. Radi se o takozvanim mlinicama – žličarama.
U Rastokama primitivne strojeve ne pokreće ljudska ili životinjska snaga, već snaga vode i vodenih brzaka. Uz mlinice nalazimo i takozvane koševe, koji su služili za ispiranje vunenih predmeta i pranje rublja, pa ih možemo nazvati i prvobitnim perilicama.
Na obalama rijeka Slunjčice i Korane upoznaju grad SLUNJ. O burnim prošlim vremenima i danas svjedoče zidine Starog frankopanskog grada sagrađenog na kamenoj uzvisini iznad rijeke Slunjčice.
Obilazeći Napoleonov magazin u Slunju, mama Gora ispričat će im da je u blizini stari grad knezova Krčkih-Frankopana i da je ovo oduvijek bilo mjesto radišnih i ponosnih Slunjana koji vole svoj kraj i svoju domovinu.
Slijedi RAKOVICA koja posjeduje specifičnu prirodnu ljepotu, Baraćeve špilje. Područje je to koje se sastoji od Gornje i Donje Baraćeve špilje, Nove Baraćeve špilje i izvor špilja Baraćevac. Prve špilje otvorene su 14. kolovoza 1892. godine. Baraćeve špilje nalaze se oko šest kilometara istočno od Rakovice. Ulazi u sve tri špilje na sjevernoj su strani Baraćeve Brine. Špilje karakteriziraju lijepe dvorane prepune sigastih struktura (stalagmita i stalaktita) i do desetak metara visokih stupova (stalagnata). Špilje su uređene za turističko razgledavanje, velike i čarobno lijepe.
Nacionalni park PLITVIČKA JEZERA, krajnji cilj medvjedića, šumovit je planinski kraj koji obuhvaća 16 jezera povezanih kaskadama i slapovima. Poseban zemljopisni položaj i specifični klimatski uvjeti pridonijeli su nastanku mnogih prirodnih fenomena i bogatoj biološkoj raznolikosti. Sedrene barijere, nastale u proteklih deset tisuća godina, jedna su od temeljnih osobitosti nacionalnog parka. Veliki šumski kompleksi, iznimne prirodne ljepote jezera i slapova, bogatstvo flore i faune čine Nacionalni park Plitvička jezera jedinstvenom cjelinom. UNESCO je još 1979. godine proglasio Plitvička jezera svjetskom prirodnom baštinom.
Više o Plitvičkim jezerima, medvjediću Likanu i medvjedici Lici, nestrpljivo očekujemo u nastavku priče…